Jesmo li izmolili blagoslov?
Možemo li uzdići glave,
radovati se današnjem danu –
imati srce prepuno slave?
Dođosmo li Uskim putom?
Dali se naše stope na njemu vide?
Taj Put i nije tako uzak
kada Isus uz naše rame ide.
Ponekad nam se – sestre i braćo čini
da taj Put kroz samo trnje vodi,
ali što mari djeco Božja, -
kada i Isus po njemu hodi!
Pod križ što svaki od nas nosi,
On podmeće svoje rame.
Ljubavlju nas svojom štiti
i razgoni sile tame.
O, kako je utješno znati,
da ma kako naš križ težak bio,
naš ljubljeni Isus
nosi i našeg križa dio.
Kakva je milost za nas
da smo pred Njim svi isti
Njegov je jedini zahtjev
da budemo sveti i čisti.
Gospod je uvijek tu
i onda kada ne znaš dalje.
Kada ti utjeha treba
On Duha Svetog šalje.
Sa svakom molitvom Njemu,
odlaze očaj i boli
Raste i širi se svijest:
Naš Bog nas beskrajno voli!
A On nas ljubi, sestre i braćo
i tu je – kada god nam treba.
Sa Njim nismo očajni i sami
nad nama je blagoslov s neba!
Zato Ga slave svi vjerni
koje On iz gliba izbavi!
Zato Ga, ljubljeni moji,
i naše srce hvali i slavi!
Čezne nam srce i duša!
Čekamo Te s vjerom i nadom
u veselju:
ubijeli haljine naše!
O, dođi, dođi Spasitelju!
Heda Domitrović