Poezije

Žižak u srcu

Heda Domitrović

I najmanji žižak

postaje plamen pravi,

kada Gospod na njega

svoju ruku stavi.

 

Tada objavljuje Radosnu vijest,

svjetlo unosi u tminu

i svakog je dana više nalik

Isusu, Božjem Sinu.

Duša mu u vis teži,

gladna je nebeskog kruha,

Vode žive

I sile Svetog Duha.

 

Budimo takav žižak:

Koji za druge u tami sja!

Čisti i skromni ko biser

sa morskoga dna.

 

Dani još uvijek teku,

‘Djevica mudra’ Gospoda čeka,

a Put je uzak

i Mala su vrata daleka.

Zato, prijatelju, moli!

 

Neka ti uzor je Krist,

jer jedino za Njega vrijedi

ostati svet i čist!